Selo je dobilo željezničku vezu 7. studenoga 1891. kad je prometu predana pruga koja vodi od Vinkovaca do Mitrovice. Kolodvor je udaljen samo jedan kilometar o središta sela. Prigodom popisa, koji je obavljen 31. prosinca 1900. brojili su Novi Jankovci 195 kuća u kojima je stanovalo 1018 žitelja, od toga 470 pravoslavne, 434 rimokatoličke, 65 luteranske, 46 kalvinske, dva grkokatoličke i jedan nazarenske vjere. Hrvatski je materinski jezik imalo 540 žitelja, njemački 135, mađarski 22, rusinski dva, slovenski jedan, slovački jedan, a romski 317 žitelja. Iz Ugarske se doselilo 96, a iz Austrije 3 žitelja. Čitati i pisati nije znalo 248 muških i 235 ženskih žitelja (većinom Roma) koji su navršili 6 godina života.
Godine 1911./12. odcijepiše se Novi Jankovci od upravne općine u Mirkovcima, pa je u selu uređena posebna općina koja je egzistirala sve do 1953. godine. Novi su Jankovci 31. prosinca 1910. brojili 1066 žitelja, od kojih je 514 bilo pravoslavne, 430 rimokatoličke, 64 kalvinske, 56 luteranske i dva grkokatoličke vjere. Hrvatski je materinski jezik imalo 629 žitelja, njemački 123, mađarski 55, rusinski dva, a romski 257 žitelja. U dobi ispod 6 godina bijaše 90 dječaka i 81 djevojčica, a iznad 60 godina 57 staraca i 46 starica. Čitati i pisati nije znalo 217 muškaraca i 197 žena. Novi su Jankovci 31. siječnja 1921. brojili 1023 žitelja, od kojih je 515 bilo pravoslavne, 373 rimokatoličke, 133 evangeličke, a dva muslimanske vjere. Hrvatski je materinski jezik imalo 835 žitelja, njemački 146, mađarski 39, slovenski jedan i rusinski jedan žitelj.
Upravna općina Novi Jankovci zaprema površinu od 1781 hektara ili 3095 jutara zemlje. Na tom su području 31. ožujka 1931. godine u 271 kući stanovala 1093 žitelja, od kojih je 567 bilo muškoga, a 526 ženskoga spola. Od žitelja je 637 bilo pravoslavne, 342 rimokatoličke, 67 luteranske, 46 kalvinske i jedan muslimanske vjere. Hrvatski je materinski jezik imalo 778 žitelja, njemački 118, mađarski 12, a romski 184. Čitati i pisati nisu znali 224 muškarca i 204 žene. Broj stanovnika Novih Jankovaca se nakon Drugog svjetskog rata gotovo prepolovio sa 1093 1931. godine na 649 1948. godine. Uzroci toga pada su stradanje gotovo svog romskog stanovništva koje je uglavnom završilo u Jasenovcu, prisilni odlazak njemačkog stanovništva i općenito različite žrtve rata. Nakon toga počinje rast do 1981. godine kada su imali 1364 stanovnika. Broj stanovnika se povećavao zahvaljujući kolonizaciji srpskog stanovništva neposredno nakon Drugog svjetskog rata i doseljavanju hrvatskog stanovništva iz Bosne i Hercegovine. Pred Domovinski rat demografska slika je bila sljedeća: od ukupno 1273 stanovnika, 965 žitelja su bili Hrvati, 240 Srbi, 20 Mađari, 20 Jugoslaveni, 1 Mađar, 1 Rusin i 26 ostali i nepoznato. Broj stanovnika se prema popisu 2001. nažalost smanjio na 1014 stanovnika odnosno za 20,3%.
Svo stanovništvo Novih Jankovaca nesrpske nacionalnosti doživjelo je sedmogodišnju tragediju progonstva, da bi se nakon 1997. godine do danas većinom vratilo svojim kućama. Obnova je uglavnom završena, a život se uglavnom vraća u normalno stanje. Filijalna crkva Svih Svetih župe Stari Jankovci je najvećim dijelom obnovljena. Djeca pohađaju osnovnu školu u Starim Jankovcima. U naselju djeluju i sljedeća društva, klubovi i udruge: HNK "Croatia" Novi Jankovci, KUD "Samica" Novi Jankovci, Lovačko društvo "Orao" Novi Jankovci , DVD Novi Jankovci, Šahovski klub "Novi Jankovci" te ogranci nekoliko političkih stranaka – HDZ, HSS i HSLS.
Novi Jankovci su 2005. godine proslavili 260 godina od osnutka svoga naselja.
Novi Jankovci su, svakako, povijesno najmlađe naselje općine Stari Jankovci, no i na prostoru novojankovačke katastarske općine su pronađeni nalazi prapovijesne nekropole. Točno vrijeme nastanka iz povijesnih izvora je vrlo teško definirati. Naime, kraljica je Marija Terezija godine 1745. (vrijeme konačnog razgraničenja civilne Hrvatske - Paorija ili Provincijal i vojne Hrvatske - Vojna granica, Granica ili Krajina) odredila da se jedan dio zemljišta hatara sela Jankovaca odcijepi od «Provincijala» i pripoji Vojnoj granici. Na tom je zemljištu osnovano novo selo u koje se iz Jankovaca preselilo preko 30 hrvatskih i 8 srpskih obitelji. Dakle, najvjerojatnije je godina osnutka naselja 1745. godina. Tako su uz Stare Jankovce nastali i «Novi Jankovci» a današnja cesta prema Vinkovcima prati točno liniju razgraničenja između nekadašnjeg Provincijala i Granice. Tu se početkom 19. stoljeća nastanilo nekoliko novih srpskih obitelji a u velikom broju pravoslavni Romi.
Novo Jankovčani su sve od svog formiranja sela pa do potpunog ukidanja Vojne granice 1881. godine cijelo vrijeme bili graničari sa svim graničarskim beneficijama ali i obvezama služenja carskoj vojsci od 16 do 60 godina. Pripadali su devetoj satniji Brodske krajiške pukovnije, kojoj bijaše sjedište u Vinkovcima. Oni su sudjelovali u ratovima što ih je Austrija vodila s Pruskom (1756.-1763.), s Turskom (1788.-1791.) i s Francuskom (1792.-1815.) te protiv Mađara (1848. i 1849.) i Talijana (1848., 1849., 1859. i 1866.). Granica je razvojačena godine 1873., a njezino je područje 1881. pripojeno civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji.
Krajiška je uprava godine 1792. u Novim Jankovcima otvorila pučku školu. Selo je godine 1827. brojilo 673 žitelja, od kojih su 373 bili rimokatoličke, a 300 pravoslavne vjere. Novi su Jankovci godine 1847. imali 734 žitelja, od toga 377 rimokatoličke, a 357 pravoslavne vjere. U selu je godine 1857. bilo 55 kuća u kojima je stanovalo 736 žitelja, od toga 396 rimokatoličke, a 340 pravoslavne vjere. Rimokatolici spadahu pod župu u Starim Jankovcima, a pravoslavni pod parohiju u Lazama.
Prigodom popisa, koji je obavljen 31. prosinca 1880. stanovahu u Novim Jankovcima 774 žitelja, od toga 381 muškoga, a 393 ženskoga spola. Po vjeri bijaše 387 rimokatolika, 360 pravoslavnih, 21 kalvin, 4 Židova i dva grkokatolika. Hrvatski su materinski jezik imala 483 žitelja, mađarski 39, njemački 30, rumunjski 6, rusinski 2, a romski 214 žitelja. Novi su Jankovci 31. prosinca 1890. brojili 892 žitelja, od kojih je 399 bilo pravoslavne, 396 rimokatoličke, 41 kalvinske, 40 luteranske, 9 židovske, a 7 grkokatoličke vjere. Hrvatski je kao svoj materinski jezik navelo 510 žitelja, srpski 14, njemački 90, mađarski 28, rusinski 4, slovenski 3, talijanski jedan, a romski 242 žitelja.
