Glavni Izbornik
- Naslovnica
- Izbori
- Općinsko Vijeće i Općinski načelnik
- Javna nabava
- Javni natječaji
- Proračun
- Financijski izvještaji
- Jedinstveni upravni odjel
- Pristup informacijama
- Odbačeni otpad
- PPUO i plan gosp. otpadom
- Socijalna skrb
- Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem
- Zakon. okvir i preuzimanja
- Civilna zaštita
- Savjet. sa zaint. javnošću
- Prekogranična suradnja
- Digitalna pristupačnost
- Subvencija
- Evidencija OPG
- Stipendija
- Obrasci
- Transparentnost
- Savjet mladih
- Sprječavanje sukoba interesa
- Službeni vjesnik Općine Stari Jankovci
- Anketa
- Općina Stari Jankovci - prijatelj djece
- Komunalna infrastruktura
- Gospodarenje otpadom
- Detalji
- Kategorija: Uncategorised
Škola je službeno započela s radom 1843. godine kao općinska osnovna škola do 4. razreda. Bila je smještena na uglu današnjih ulica Vladimira Nazora i Dr. Franje Tuđmana u Starim Jankovcima.
Godine 1884. izgrađena je nova zgrada u kojoj se odvija nastava sve do 1980. godine, kada je izgrađena nova zgrada koju djeca i danas pohađaju. Od 1905. godine u Starim Jankovcima djeluje mađarska škola koja prestaje s radom 1919. godine
Odlukom Općine Vinkovci, od 20. rujna 1963. godine, osnovana je osmorazredna osnovna škola u Starim Jankovcima s područnom školom u Novim Jankovcima. Nastava se odvija u dvije zgrade, viši razredi (5. - 8. razred) u zgradi današnje Općine, a niži razredi na uglu ulica Vladimira Nazora i Dr. Franje Tuđmana.
samodoprinosima mještana Starih i Novih Jankovaca i SIZ-a Općine Vinkovci izgrađena je nova škola na današnjoj adresi, Ruđera Boškovića 1. Škola je svečano otvorena 12. travnja 1980. godine, a nastava je službeno započela3. svibnja 1980. godine.
Osim matične škole u Starim Jankovcima školu čina i područne škole:
- Područna škola "Orolik", Dr. Franje Tuđmana 3
- Područna škola "Srijemske Laze", B. Nušića 3, izgrađena 1975. godine (škola je potpuno obnovljena 2005. godine, a energetski obnovljena 2018. godine)
- Područna škola "Novi Jankovci", Školska 1
Osnovnu školu Stari Jankovci trenutno pohađa 321 učenik, od čega 27 učenika Područne škole "Orolik" i 10 učenika Područne škole "Srijemske Laze".
U školi je uvedeno i njegovanje mađarskog jezika.
Škola raspolaže s 8 učionica i 4 specijalizirane za informatiku, biologiju-kemiju, strani jezik i tehničku kulturu te sportskom dvoranom.
- Detalji
- Kategorija: Uncategorised
Prvobitni hram spominje se 1764. godine. Za vrijeme carice Marije Terezije izašla je naredba da se sva sela isele bliže javnim drumovima(cestama), pa se od 1793. godine spominje hram "Rođenja presvete bogorodice".
Nacrtani templo na crkvi je nacrtao Đorđe Rakić.
Godine 2003. hram je generalno obnovljen izvana, te je iste godine sagrađena crkveno parohijska sala.
Parohija broji 177 pravoslavnih domaćinstava. Sadašnji sveštenik u Srijemskim Lazama je jerej Sava Simić.
- Detalji
- Kategorija: Uncategorised
Formiranjem novog naselja Novi Jankovci nakon 1745. godine i konačnog razgraničenja između Granice i Provincijala (civilni cio Hrvatske i Slavonije), to naselje je u crkvenom teritorijalnom ustrojstvu pripalo župi Stari Jankovci koja je potpunu samostalnost stekla 1750. godine. U samom početku postojanja sela ono nije imalo svoju crkvu. U vizitaciji iz 1754. godine se navodi: "Filijala Novi Jankovci, udaljena od župe četvrt sata hoda, bez ikakve je crkve."
Crkveni vizitator je 14. VIII. 1782. godine prvi puta registrirao postojanje drvene crkve posvećene Sv. Andriji koja je imala kapacitet za 80 osoba. Točnu je godinu gradnje teško utvrditi osim da je izgrađena u periodu između 1754. i 1782. godine. Zidana crkva u Novim Jankovcima kakvu danas poznajemo i na današnjem položaju je izgrađena u razdoblju između 1782. i 1811. godine. Naime, crkveni vizitator je 19.VII. 1811. godine zapisao da se u selu nalazi zidana crkva veličine 8 x 3 orgije ili hvata. Očigledno da je i ona bila posvećena Sv. Andriji, jer je imala drveni oltar sa slikom Sv. Andrije obješene s lijeve strane sakristanskih vrata. Sakristija je bila veličine 1,5 x 1,5 orgija ili hvati. Imala je zidani toranj sa 2 zvona težine od 300 i 200 libara. Crkva je kasnije dobila novu posvetu i sada je crkva Svih Svetih. Crkva je nakon privremene okupacije Novih Jankovaca i progonstva hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva potpuno devastirana. Nakon povratka prognanika 1997. godine crkva je obnovljena. Sada katolici Novih Jankovaca mogu opet normalno obavljati sve vjerske obrede u svojoj crkvi.
- Detalji
- Kategorija: Uncategorised
Selo Slakovci (Zlaakowcz) se u povijesnim dokumentima prvi puta spominje u povelji iz 1506. godine, kao najbliže naselje slakovačkom gradu ili kaštelu. Po svemu sudeći selo Slakovci je postojalo i znatno prije 1506. godine. S progonom Turaka iz Slavonije i Srijema 1691. godine i nastupanjem austrijske vlasti, vjerojatno prije nego su službeno počeli procesi ušoravanja sela u Granici, okupilo se stanovništvo iz Slakovaca i drugih okolnih sela na lokaciji oko današnje rudine "Jošina" i formiralo poslijeturske Slakovce. To je bio položaj tzv. starih Slakovaca.
Već početkom 18. stoljeća sagradili su Slakovčani u tim starim Slakovcima drvenu crkvicu posvećenu Sv. Ani. Zašto je baš bila izabrana posveta Sv. Ani, nepoznato je. Godine 1729. vizitator Pečujske biskupije je zabilježio: "Selo Slakovci je udaljeno od vukovara 2 sata hoda. Tu se nalazi crkva Sv. Ane, jednostavna iz drveta, pokrivena trskom i blizu rušenju. Ima toranj sa zvonom kao i u Jankovcima. Postoji 1 oltar, ali bez slike i uresa, tako da se tu služi misa samo na posvećenje crkve kada dođe vrlo mnogo naroda. Groblje je dosta veliko, blizu je šume i ograđeno jarkom." Nešto kasnije vizitacija iz 1754. godine navodi: "U filijali Slakovci je, također, postojala drvena crkva posvećena Sv. Ani." To je očito bila crkva u starim Slakovcima, na starom položaju. Slakovci su pripadali za Turaka jedno vrijeme župi Laz, pa župi Jankovci. Poslije Turaka pripadoše vukovarskoj župi da bi 1750. bili pripojeni župi Jankovci. S ušoravanjem i preseljenjem Slakovčana iza 1755. godine na današnji položaj izgradiše Slakovčani novu zidanu crkvu Sv. Ane na današnjoj lokaciji. Poznati biskupijski povjesničar Emerik Gašić (podrijetlom iz Komletinaca) preuzevši podatke iz zapisnika kanonske vizitacije piše: "1782. nova ecclesia S. Annae ex solidis materialibus", to jest, u Slakovcima je sagrađena nova crkva Sv. Ane od čvrstog materijala 1782. godine. Ta crkva, građena u duhu baroknog klasicizma, uz manje adaptacije ostala je takvom do privremene okupacije Slakovaca 1991. godine. Emerik Gašić u svom rukopisu navodi: "U Slakovcima je župa osnovana već 1794. godine, da bi egzistirala samo do 1796. godine. Prvi župnik ove kratkovjeke župe je bio Josip Blagajac."
Slakovačka župa je ponovno osnovana 21. travnja 1876. godine dozvolom đakovačkog biskupa Josipa Juraja Strossmayera.
Crkva Sv. Ane je, nažalost kao i mnoge druge crkve, nakon privremene okupacije Slakovaca 20. IX. 1991. godine potpuno srušena i zapaljena. Srećom po Slakovčane odmah nakon povratka 1997. godine donacijama mnogih darovatelja Crkva Sv. Ane je među prvima u Podunavlju potpuno obnovljena i ponovno zasjala punim sjajem. Svečana posveta obnovljene crkve je bila 15. VII. 2000. godine. Izvana je izgledom ostala ista, ali je iznutra potpuno drugačiji i moderniji inventar, tako da je onaj prekrasni barokni inventar ostao samo u sjećanjima starijih Slakovčana.
- Detalji
- Kategorija: Uncategorised
Papin legat, koji je godine 1333. – 1335. sabirao crkveni porez u vukovarskom arhiđakonatu, došao je 6 puta u Jankovce, gdje je župnikom bio Benedikt. Kako je ovdje sabrao razmjerno mnogo novca vidi se da je ta župa bila dosta velika, a njezini župljani imućni. Legat u svojim računima naziva Jankovce imenom "Jenke", kako je to činila i mađarska dvorska kancelarija, od vjerojatnog izvora osobnog imena Janko. Dakle, župa u Jankovcima je egzistirala kroz svo razdoblje srednjeg vijeka. Za Turaka su Jankovci imali jedno vrijeme samostalnu župu, a jedno vrijeme su pripadali susjednoj župi Laz. Iza Turaka su Jankovci pripadali župi Vukovar sve do 1750. godine kada je iz vukovarske župe odijeljena filijala Jankovci u samostalnu župu kojoj su pridodane filijale Laze, Petrovci, Slakovci i Svinjarevci.
Godine 1729. vizitator je zabilježio: "Selo Jankovci je udaljeno od Vukovara 1,5 sat hoda. U njemu postoji drvena crkva posvećena Sv. Đuri (ili Sv. Đurđu ili Sv. Jurju), podignuta od katolika još za vrijeme Turaka, a sada se vidi da je ruševna. Kraj nje stoji toranj u kome se nalazi zvono kupljena sredstvima stanovnika, a blagoslovljeno od bosanskog biskupa Nikole od Olova. Nekoć bijahu 3 oltara, a sada ni jedan, niti se služi bogoslužje, već vjernici nedjeljom idu na misu u Vukovar ili u filijalu u Slakovce. Selo ima prostrano groblje na lijepom mjestu, ali bez ograde, tako da stoka slobodno ulazi u njega. Na blagdan Blažena Djevice Marije Uznesene dolazi mnogo naroda te se služi misa pod vedrim nebom. Selo pretežno nastavaju katolici Hrvati (Iliri), ali ima 13 kuća pravoslavaca, koji su se ovamo sklonili za vrijeme posljednje bune (vjerojatno Rakocijeve 1704.-1711.). Katolika je tada bilo 464 duša.
Vizitacija od 23. IX. 1754. godine obavljena u župi Jankovci navodi, da je stara drvena crkva smještena na kraju sela na groblju, posvećena Uznesenoj Gospi. Ima 1 oltar sa slikom zaštitinice. Tada je postojala i kapela kraj župskog doma, gdje se čuvalo Presveto za bolesnike. Zbog trošne crkve odlučeno je da se prvom prilikom podigne bolja crkva. Upravitelj crkve je tada bio franjevac provincije Bosne Srebrene Andrija Srimić. Tom prilikom se spominje filijala Novi Jankovci, udaljena od župe četvrt sata hoda, bez ikakve crkve. U filijali Slakovci je također postojala drvena crkva posvećena Sv. Ani. U Svinjarevcima crkva Sv. Martina od drveta s jednim oltarom, sa slikama svojih zaštitnika. U filijali Petrovci sada nema katolika već grkokatolika, njih oko 500 duša i oko 300 pravoslavaca.
Od uspostave župe 1750. godine kroz 7 godina tu su župu upravljali franjevci, a 1757. godine je uveden prvi svjetovni župnik Andrija Abramović, porijeklom iz Moravica u Morlahiji (u unutrašnjojDalmaciji) koji je 1757. godine došao za župnika u Jankovce. No ostao je samo nešto preko 2 godine jer je već 1759. godine umro u 38. godini života. Andrija Matić, Slavonac, zaređen za svećenika 1758. godine, a 1760. godine je postao župnik u Jankovcima, Kad je ta župa pripala đakovačkoj biskupiji 1781. godine ostao je on i dalje na župi, gdje je i umro 1786. u 59. godini života.
Prema rukopisu poznatog biskupijskog povjesničara Emerika Gašića nova zidana crkva sagrađena je u Jankovcima 1778. godine na današnjem položaju. Blagoslovio ju je biskup Ađić 20. VI. 1779. Ima drvenu propovjedaonicu i kor. Bila je kapaciteta 400 osoba. Pravio ju je župnik i narod, a vlastelinstvo je dalo 2000 forinti. Imala je 3 oltara s likovima Uznesenja Blažene Djevice Marije, Sv. Jurja i Sv. Roka, bez ispovjedaonice. Zvonik je ima 3 zvona: 144, 70 i 30 libara težine. Groblje je bilo 1/4 sata od sela, nije bilo ograđeno i imalo je križ u groblju. Na tom se groblju pokapaju i žitelji Novih Jankovaca. Glavni patronat je bio grof Eltz jer je dao dio novaca za gradnju crkve. Ova crkva je do Domovinskog rata 1991. nekoliko puta bila adaptirana i uređivana. U vrijeme privremene okupacije Starih Jankovaca ona je jako devastirana, oštećen joj je toranj i iznutra je demolirana. Nažalost, velikosrpskim agresorima poslužila je kao skladište oružja i streljiva.
U župnoj crkvi današnjeg oblika postojala je oltarna slika "Uzašašće Blažene Djevice Marije", djelo Josipa Franje Mückea iz 1881. godine. Ta je slika prema kazivanju očevidaca znatno oštećena prostrijeljivanjem, a naposlijetku i otuđena. Novu je sliku prema jedinom sačuvanom izvoru, predlošku, crno-bijeloj fotografiji R. Bartolovića snimljenoj 1968. godine, iz fundusa Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine u Osijeku, kao i prema vlastitom sjećanju, izradio akademski slikar Antun Krešić, rodom iz Starih Jankovaca. Nakon povratka prognanika 1997. godine odmah je započela obnova koja traje i danas. Crkva je najvećim dijelom obnovljena, kao i župni stan. Uskoro će biti potpuno zaokružena restauracija crkve.
Župnik koji je vodio župu Uznesenja Blažene Djevice Marije Stari Jankovci prije rata i danas zove se vlč. Mato Špoljar. Materijalna obnova kuća je važna, no njegov rad na duhovnoj obnovi u ratu ranjenih duša Jankovčana jednako je važan.
- Detalji
- Kategorija: Uncategorised
Općina Stari Jankovci započela je s realizacijom vizionarskog projekta izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji je trebao biti smješten na lokaciji Vrapčana u blizini Novih Jankovaca. Ovim dugoročnim razmišljanjem Općina Stari Jankovci svrstala se uz bok rijetkim jedinicama lokalne samouprave koje su prepoznale posao budućnosti koji ne samo što osigurava financijske prihode već i pospješuje i modernizira načine zaštite okoliša i očuvanja prirodnih bogatstava kojima općina obiluje.
Izmjenama Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2017. - 2020. godine na lokaciji predviđenog Županijskog centra za gospodarenje otpadom predviđena je jedna od ukupno 8 pretovarnih stanica ( Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Ilok, Stari Jankovci i Županja) za zajedničku centralnu lokaciju za gospodarenje otpadom (Orlovnjak, Antunovac).
Osim pretovarne stanice u 2019.g. je otvoreno Reciklažno dvorišta "Strmečica" Novi Jankovci.
Reciklažno dvorište predstavlja fiksno mjesto za izdvojeno odlaganje raznih vrsta otpadnih tvari koje nastaju u domaćinstvu. U reciklažnim dvorištima ne vrši se nikakva dodatna prerada otpada već je jedina funkcija skupljanje. Reciklažno dvorište namjenjeno je isključivo građanima i ne primaju otpad iz industrijskih i zanatskih radionica.
- Detalji
- Kategorija: Uncategorised
Dokument možete preuzeti ovdje.
Popularni članci
- 13Ruj "Birajmo najljepšu okućnicu" (125974) 2018-09-13 15:33:36
- 17Ruj "Birajmo najljepšu okućnicu" - novi set fotografija (120732) 2018-09-17 12:28:50
- 19Lip “Birajmo najljepšu okućnicu” (125563) 2018-06-19 13:47:04
- 11Stu 1. KREATIVNA RADIONICA U STARIM JANKOVCIMA (148759) 2016-11-11 10:00:08
- 14Lip 1. Sjednica Općinskog Vijeća (154968) 2016-06-14 18:49:33
Prijava
- Home /
- Uncategorised